Slovenske su banke u prvih deset mjeseci ostvarile dobit prije oporezivanja od milijardu i 42 milijuna eura, što je dobru desetinu (12,1 posto) više nego u istom razdoblju lani.
Nakon oporezivanja dobit je dosegnula dobrih 906 milijuna eura. “I
ovogodišnji rast dobiti prvenstveno je rezultat povećanja neto dobiti,
dok je obujam neto ispravaka vrijednosti i rezervacija ostao mali, manje
od tri posto ostvarenog bruto prihoda. Profitabilnost kapitala banaka
premašila je dvadeset posto i tek neznatno je zaostajala za vrijednošću u
istom razdoblju prošle godine", istaknula je Banka Slovenije
objavljujući mjesečne podatke o poslovanju banaka. Zbog velike razlike između kamatnih stopa za ulaganja i sredstava,
banke i dalje ostvaruju iznadprosječne neto kamatne prihode, što se
očituje u visokim prihodima i dobiti, uz istodobni rast neto nekamatnih
prihoda. Neto kamatna marža tako je u prvih deset mjeseci porasla na
3,12 posto, što je otprilike dvostruko više nego u razdoblju 2018.-2022.
Banke su do kraja listopada povećale troškove poslovanja za gotovo
četvrtinu (23,7 posto) u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Banke i dalje uglavnom kreditiraju stanovništvo (prevladavaju
potrošački krediti), dok je kreditiranje poduzeća i dalje slabo.
Depoziti nebankarskog sektora ostaju stabilan izvor financiranja
slovenskih banaka, pri čemu se i ove godine ističe priljev depozita
stanovništva. Njihov obujam povećan je za 425 milijuna na 26,9 milijardi eura, što
predstavlja polovicu bilančne sume bankovnog sustava. Kako napominju u
BS-u, izraženiji mjesečni priljevi depozita bili su u proljetnim
mjesecima kada se isplaćivao regres, dok su se ušteđena sredstva
uglavnom koristila u ljetnim i prvim jesenskim mjesecima zbog sezonskog
utjecaja (godišnji odmori, nova školska godina).